Reportaze

Štampa

FOTO: Velike štete na ribnjaku u Lugu

Autor Edin 10.04.2013.

9cd07b1794d67ed43b06fb93a7efc3ad LUslijed velikih dotoka rijeke Rame ispod brane uzrokovanih porastom razine Ramskoga jezera i prelijevanja jezerske vode, došlo je do velikih šteta na ribogojilištu u Lugu, kroz ugibanje formiranih matičnih stokova glavatice, mekousne pastrve, neretvanske autohtone pastrve i zubatka, te mlađi koja je proizvedena 2012. godine i ikre i ličinka proizvedenih u zimskoj sezoni mrijesta 2012./2013.

Potpuno potopljene i nepristupačne ulazne i dovodne cijevi u ribnjak

Radi se o projektu „Revitalizacija endemskih neretvanskih pastrva“ koji od 2010. godine financira Elektroprivreda HZHB iz Mostara. Cilj projekta je unaprijeđenje statusa endemskih neretvanskih pastrva zaštitom autohtonoga genetskoga materijala kroz formiranje matičnih stokova čistih linija, te proizvodnjom mlađi sa genetičkim značajkama koje karakterizitaju genetički čiste linije pastrva iz Neretve.

Policijska inpekcija pozvana od voditelja ribogojilišta

Kroz prve dvije godine projekta formirani su matični stokovi neretvanskih pastrva, te je proizvedena mlađ četiri neretvanske salmonidne vrste (Salmo marmoratus, Salmo dentex, Salmo obtusirostris i Salmo trutta/Salmo farioides). Proizvedena mlađ se u trećoj zadnjoj godini projekta po usvojenom hodogramu trebala poribljavati u izabrane vodotoke sliva, a bilo je predviđeno poribljavanje Rame i Bune/Bunice, i toka Neretve od Mostara do Čapljine. Nakon poribljavanja se planiralo praćenje markirane mlađi, kako bi se utvrdila razina prilagodbe na prirodne uvjete, te dale preporuke za buduća poribljavanja autohtonim neretvanskim pastrvama. Mlađ se već na ribnjaku posebnim tehnikama prehrane započela prilagođavati na prirodne uvjete.

Pogledajte Brošuru o projektu na linku Kliknite OVDJE!

Međutim, krajem tjedna u četvrtak i petak uslijed velikih dotoka Rame koja je potpuno potopila dovodni kanal vode na ribogojilište u Lugu, te nanijela velike količine materijala (mulja i drveća) u cijevi koje dovode vodu, došlo je do potpunoga prestanka tečenja vode u ribnjak, a bilo kakva intervencija čišćenja ili crpljenja druge vode, bila je nemoguća radi potpoljenosti svih instalacija. Struja se nije mogla uključiti radi opasnosti za strojeve i djelatnike.Uslijed nedostatka svježe vode tijekom noći je došlo do nestanka kisika u vodi, prvo kod matičnjaka s velikim ribama, koje su do jutra sve uginule. Ujutro je dio proizvedene mlađi iz bazena rastilišta prebačen u neke od dostupnih bazena suradnih ribogojilišta, a dio je ipak na koncu uginuo uslijed nedostatka kisika i pogoršanja kvalitete vode u bazenima.

Dio matičnih stokova endemske pastrve i matične ribe mekousne pastrve s dijelom mlađi predviđenom za poribljavanje

Ukupna šteta na matičnom materijalu je veliki gubitak svih matičnih riba sve četiri ciljane endemske pastrve (glavatice, zubataka, mekousne pastrve i neretvanskih potočnih pastrva), šteta je velika i trenutno je teško procijeniti, budući da su uložene tri godine stručno-znanstvenog rada. Od proizvedene mlađi spašeno je svega 2.500-3.000 tisuće komada gavatice, potočne pastrve i mekousne pastrve stare jednu godinu, dok su ovogodišnje ličinke svih vrsta uginule u ležnicama mrjestilišta.

Uginula jednogodišnja mlađ mekosune pastrve i zubatka

Kako je projekt planiranim poribljavanjima proizvedene mlađi ulazio u zadnju treću godinu izvođenja, upitno je na koji će se način dalje odvijati. Vjerovatno će se u dogovoru s Elektroprivredom HZHB i odustati od poribljavanja a preostala mlađ će se iskoristiti za formiranje novih matičnih stokova, jer je sva mlađ molekularnim metodama dokazano čistih linija. Zaštita i unaprijeđenje endemskih vrsta riba, posebice gospodarski značajnih kao što su pastrve predstavlja jedan od prioriteta očuvanja genofodna Federacije i BiH, te je nastavak rada na projektu iznimno važan. Naravno to sada ovisi od dogovora nositelja Agromediteranskoga zavoda iz Mostara i Elektroprovrede HZHB kao financijera projekta.Treba se također naglasiti da je došlo i do značajne materijalne štete na objektu ribogojilišta i na opremi. O svim događanjima su na vrijeme izvješteni u policijskoj stanici Rama, čiji su djelatnici zajedno sa predstavnicima RJ HE Rama izišli na očevid, a o navedenom događaju obavještena je Civilna zaštita u općini Prozor-Rama i mjerodavna inspekcija.

Prof.dr.sc. Branko Glamuzina za Rama-Prozor.info