Opste

Štampa

"Gornji horizonti": Projekt "Elektroprivrede RS" od Hercegovine pravi pustinju!

Autor Edin 18.12.2011.

 

rtzb.phpDolina Neretve, od Mostara do ušća u Jadransko more, realizacijom famoznog megaprojekta "Elektroprivrede RS" i kompanije EFT iz Londona, vlasništvo ..... .....srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, pod nazivom "Gornji horizonti", mogla bi se pretvoriti u pustinju! Tu crnu sudbinu najveće hercegovačke rijeke i cijelog područja južne Hercegovine već nekoliko godina iznosi svaki upućeniji ekolog u BiH i Hrvatskoj.

 



"Gornji horizonti" naziv je nelogičnog i za prirodu i stanovnike južne Hercegovine uništavajućeg projekta Republike Srpske, kojim bi se zimske naplavine voda u Fatničkom i Dabarskom, a u daljnjoj perspektivi Nevesinjskom i Gatačkom polju, sistemom tunela usmjeravale prema Hidroelektrani (HE) Grnčarevo. Dakle, voda bi se iz sliva Neretve preusmjeravala u sliv Trebišnjice radi povećanja proizvodnje električne energije.

Izvući pouku

Prva etapa projekta završena je prije rata gradnjom ogromne vještačke akumulacije Bileća te HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik i HE Čapljina. Druga etapa podrazumijeva gradnju tri nove HE i to Nevesinje, Dabar i Bileća.

Nedavna radionica o projektu "Elektroprivrede RS" i EFT-a, te njegovim štetnim posljedicama po cijelu Hercegovinu, koja je održana u Čapljini u organizaciji Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF), ponovo je aktuelizirala ovaj gotovo zaboravljeni problem.

Unatoč upozorenjima brojnih stručnjaka, "Elektroprivreda RS" ne odustaje od gradnje, a Hercegovina se nalazi pred pravom ekološkom katastrofom!

Prema riječima stručnjaka iz WWF-a, izgradnja HE Dabar mogla bi imati ozbiljne posljedice na sliv Neretve i Trebišnjice. Hercegovački kraj, a posebno rezervat Hutovo blato, koji je stanište velikog broja biljnog i životinjskog svijeta, mogao bi potpuno nestati, a čak se može dogoditi da neke rijeke na tom prostoru potpuno presuše, što znači da bi ovaj projekt promijenio i klimu u tom kraju.

Zoran Mateljak, koordinator WWF-a za Mediteran, naglašava da se bez velike opreznosti i prethodno urađenih istraživanja utjecaja na okoliš ne smije krenuti u izgradnju HE Dabar.

- Nismo protiv izgradnje, ali smo protiv toga da se u projekt uđe bez prethodno urađenih istraživanja i uključivanja šire društvene zajednice u cijelu priču - kazao nam je Mateljak, dodavši da treba izvući pouku iz primjera Popovog polja, koje je zbog lošeg upravljanja hidroenergetskim potencijalima stalno pod vodom.

Enes Ratkušić, publicista i sociolog, koji je na ovaj problem upozoravao i ranijih godina, u izjavi za naš list naglašava da stanovništvo koje živi u južnoj Hercegovini i kojeg se ovaj problem najviše tiče mora dići glas protiv, jer će projekt manjeg bh. entiteta zasigurno dovesti do uništenja života na ovom području. On poziva Vijeće ministara da reagira i oformi tim stručnjaka da uradi ekspertizu, relevantnu da se nešto odobri ili zaustavi.

- Strašno je glupo kad čujemo izjave zagovornika projekta da će kupiti zimske vode iz spomenutih polja, mada je svima jasno da rijeke ljeti teku zahvaljujući baš tim padavinama, kojima se pune podzemne akumulacije. Priroda funkcionira na jedan ustrojen način i svaki poremećaj tog sistema odrazit će se na vode - kaže Ratkušić.

Naglašava da se time mogu izgubiti rijeke i vrela u neumskom zaleđu, a kasnijom izgradnjom drugog tunela kojim bi se vode s Nevesinjskog polja provele prema Dabarskom, a zatim i tunelom, koji je već probijen, ugrozile bi se Bregava, Buna i Bunica, Hutovo blato, Dubravska visoravan, jer se svi napajaju uglavnom iz podzemnih akumulacija s nevesinjskog područja.

Blesava igra

- Prema tome, priča o tome koliko se ovim projektom dobiva, a koliko gubi, totalno je nesrazmjerna. Stručnjaci su izračunali da bi proizvodnja struje tu bila daleko manja od one koju proizvede TE Tuzla, iako "Elektroprivreda RS" smatra da bi ovim projektom postala najveći izvoznik struje u regiji - kaže Ratkušić, dodavši da će, ako tokovi Bregave, Bune i Bunice budu smanjeni, polja odnosno obradive površine nizvodno postati besperspektivni za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak ljudi na ovim prostorima.

Problem, također, postoji u delti Neretve. Udruženje "Lijepa naša" iz Ploča, s predsjednicom Anom Musa na čelu, već odavno upozorava na to, ističući da će kupljenje voda od pritoka Neretve smanjiti vodotok Neretve na utoku u Jadransko more. Time će doći do povećanja slaniteta vode, odnosno povlačenja mora prema unutrašnjosti. Ako se to desi, najviše će izgubiti stanovnici Opuzena i Metkovića, koji žive od poljoprivredne proizvodnje i uzgoja mandarina.

- Ukoliko se to dogodi, oni će doći u situaciju da neće imati od čega živjeti. Slanitet Neretve već je povećan i morska riba već dolazi do Počitelja. Lično sam ljetos pecao cipole iznad Počitelja. Problem su i ekološka udruženja. Ona su postala dio nekakve blesave igre zatvaranja u vlastite sredine i atare. Ekologe iz Konjica Neretva zanima samo tu, u njihovoj neposrednoj blizini. Njihova ekološka svijest omeđena je općinskim granicama. Tako je i s Mostarom, Stocem, Blagajem. Ne postoji solidarnost između njih. Kao da ovaj problem nije njihov, a zapravo je svih njih - zaključuje Ratkušić.

 

Mogući i zemljotresi!

Ratkušić naglašava da projekt podrazumijeva betoniranje ponora podzemnih grotala koja će se nakon toga, kada ostanu suha, zasigurno urušavati, jer planktonske životinje neće moći održavati strukturu grotala, što će dovesti do tektonskih poremećaja, odnosno podrhtavanja tla (zemljotresa).

Prijeratne demonstracije i uloga balkanskog gospodara struje

Projekt "Gornji horizonti" pokrenule su još komunističke vlasti bivše SRBiH sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

- U Stocu je tada automatski došlo do velike pobune studenata Zavičajnog kluba. Tada su bili aktuelni Nijaz Duraković, Rusmir Mahmutčehajić, Kasim Korjenić... Oni su podigli takve demonstracije, neprimjerene tom vaktu, jer je Savez komunista imao neprikosnovenu vlast. Stvari su se, ipak, brzo smirile, s obzirom na to da je projekt bio skup, a rađen je u vrijeme velike privredne stagnacije u tadašnjoj Jugoslaviji. Jednostavno je utišan, da bi se nakon rata ponovo aktuelizirala ta priča, jer su stranci bili zainteresirani, bolje rečeno firma Vuka Hamovića, koji u medijskim krugovima uživa status balkanskog gospodara struje - kaže Ratkušić.

Do sada izgrađen tunel Fatnica

U cijelom projektu "Gornji horizonti" do sada je samo urađen tunel Fatnica, koji povezuje Fatničko i Dabarsko polje. Taj tunel je u funkciji i već prebacuje akumuliranu vodu iz Dabarskog polja na HE Grnčarevo.

Kao sljedeći potez "Elektroprivreda RS" najavljuje izgradnju drugog tunela koji će povezivati Dabarsko i Nevesinjsko polje. Pripremni radovi za izgradnju HE Dabar trebali su početi do kraja ove godine, a planirano je da ta HE bude građena četiri i po godine. Izgradnja HE Nevesinje planirana je za 2018. godinu.
izvor Dnevni Avaz